Zdravstveni rizici sportaša

Oksidativni stres

U skupinu zdravih osoba s posebnim fizičkim zahtjevima na organizam spadaju sportaši, posebno profesionalni sportaši, jer su podložni izuzetno teškim treninzima, takmičenjima i psihičkoj napetosti pred nastupe, što uzrokuje snažan oksidativni stres.

Intenzivni trening smatra se fizičkim, psihičkim i metaboličkim stresom koji organizmu sportaša nameće velike prilagodbe. Prilikom intenzivnih treninga i natjecanja oksigenacija stanica i tkiva veća je za 10 – 15 puta od prosječne. Od ukupne količine kisika koji ulazi u organizam sportaša čak 5 – 8% se ne razlaže do vode nego se pretvara u slobodne radikale. U tim okolnostima je izvjesno oštećenje staničnih membrana. Danas nije sporna uloga antioksidanta za zdravlje aktivnih sportaša.

U alternaciji uzimanja sintetskih pripravaka, vitamina, steroida, hormona, svakako je preporučljivo uzimanje prirodnih antioksidanta koji omogućuju prelaženje granice ljudske mogućnosti za povećanim sportskim rezultatima.

Laktati

Pojačani fizički napor izaziva poremećaj homeostaze vodika odnosno porast stupnja kiselosti organizma, odnosno nivoa pH. Da bi održala ravnotežu, stanica uklanja višak vodika stvarajući laktate. Laktati izlaze iz stanice u krvotok, jetru, srce i u druga tkiva u kojima se razgrađuju. U sportskoj fiziologiji laktati su pokazatelji kiselosti organizma. Normalna razina stupnja kiselosti arterijske krvi iznosi 7.35-7.45. Acidoza je stanje kiselosti kad je pH arterijske krvi manji od 7.35.

Nekompenzirana acidoza

Laktati dovode do niza promjena u metabolizmu stanice. Mogu uzrokovati teška stanja, često bez mogućnosti prognoze. Najopasniji je stanični ionski poremećaj potencijala srca koji može uzrokovati zatajenje srca i iznenadnu smrt. Sve češće su alarmantne vijesti o iznenadnoj smrti ili nesvjestici sportaša. U regeneraciji sportaša od esencijalne je važnosti olakšati razgradnju laktata u srcu i jetri odnosno smanjiti produkciju laktata.

Astma u naporu

Astma u naporu je osjećaj otežanog disanja kod sportaša, s nemogućnošću potpuno dubokog udaha i “zvučnog” disanja. Moguć je osjećaj gušenja i nesvjestice popraćen tahikardijom. “Astma u naporu” se teško dijagnosticira u mirovanju, a u naporu se često krivo dijagnosticira kao problem srca. Oko 15% sportaša ima dijagnosticiranu “astmu u naporu”. Ova pojava ozbiljno ugrožava zdravlje i život sportaša